Zelendur - Carduelis chloris
Stručna klasifikcijia : Porodica : FringillidaeZs (Zebe)j Rod : Carduelis Vrsta : C. chloris Hrvatski regionalni nazivi: Tarant, zelendur, verdun, ringla, gringl. Zelendur je jedana od najuobičajenih ptica koje obitavaju i žive vrlo blizu čovjeku. Ove ptice obitavaju u parkovima i vrtovima, uobičajeno ih je primjetiti i u gradskim predgrađima, u drvoredima uz gradske prometnice, ali i na rubovima šuma i voćnjacima. Najčešće prezimljavaju na poznatom im području, sa izuzetkom krajnjih sjevernih obitavališta od kud se ptice tijekom zime sele na jug, ali početkom travnja se u manjim jatima vraćaju. Par zelendura gradi gnijezdo od raznog matrijala, ponajviše suhe trave, malih grančica, itd. Gnijezdo pronalazimo na stablima smreke, bora, ali i raznih voćaka, a nimalo nije čudno da ih pronađemo uz ceste na visokim stablima divljeg kestena itd. Ženka snese 5-6 jaja te leži na njima 13-14 dana, tjekom tog vremena mužjak ju hrani na gnijezdu. Nakon sto se mladi ptići izlegu o nijma se brinu oba roditelja, hrane ih ponajviše poluzrelim sjemenjem raznog bilja, ali tu i tamo i živim insektima kao npr. raznim gusjenicama ali i paucima. Nakon približno 14 dana mladi ptići vec operjavaju ali jos nisu spremni napustiti gnijezdo. Uobičajeno možemo mlade ptice vidjeti na rubu gnijezda ili grančicama pokraj, gdje ih roditelji hrane dok ne budu spremni za prvi let. Duljina: 14 – 15 cm Težina: 15 – 20 g. Veličina jaja: : 17,2 – 24,1 x 12,2 -6,1 mmm
| | Mužjak zelendura | Ženka zelendura |
Uzgoj i briga: Za kvalitetan i uspješan uzgoj zelendura uzgajivači preporučuju držanje para ptica u velikoj letarci gdje mogu biti prisutne i druge srodne vrste, ili u posebnim letarkama minimalnih dimenzija 200x200x120 cm (dužina x širina x visina). Preporučljivo je da letarka ili volijera bude do pola zaštićena kako bi ptice imale zaklon od vjetra i kiše, te kako bi preko ljeta ptice imale sjenu od sunca. U zaštićenom dijelu letarke postavlja se gnijezdo , najčešće uzgajatelji koriste iste gnijezda kakva se koriste za kanarince boje. Uzgajatelji oko gnijezda najčešće stavljaju borove grane kako bi se ptice osjećale sigurnijima i kako bi ambijent bio što prirodniji. Naravno ipak se mora voditi računa da je moguće motrenje gnijezda i prstenovanje mladih ptica kad dode vrijeme za to. Materijal koji se pticama nudi za oblaganje gnijezda su načešće kokosove vlati, konjska dlaka, vlati suhe trave, jutena vlakna i ostalo. Ako mužjak i ženka prihvate jedno drugo vrlo brzo kreću sa gradnjom gnijezda , i naposlijetku ženka snese jaja na kojima počinje ležati. Nakon otprilike 12 dana mladi ptići se vale iz gnijezda. Tada roditeljima treba davati sto različitije poluzrelo sjemenje koje pronalazimo u prirodi. Mlade hrani isključivo ženka do starosti 7 dana , a nakon toga počinje ih hraniti i mužjak, tek tada ženka može nesto češće napustiti gnijezdo. Prstenovanje mladih se najčešće izvodi 5 -6 dana nakon valjenja mladih iz jajeta, ali nije pravilo , ovisi o tome koliko kvalitetno roditelji hrane mlade i kakva je kvaliteta hrane. Postoje mnogobrojne mutacije, npr. lutino (žuta ptica sa crvenim očima), ahat, izabela, pastelna. Sa takvim mutacijama uzgajivači dobivaju jako lijepe križance izmedju zelendura i kanarinca. Pored Europskog zelendura (Carduelis chloris) postoje još dvije vrste. To su Himalajski zelendur (Carduelis spinodes), još jedna planinska ptica, koja ima glavu i kljun poput našeg zelendura, ali ima tijelo i oznake poput cajzića (Carduelis spinus). Drugi je Kineski zelendur (Carduelis sinica), ponekad nazvan i orijentalni zelendur i koji, naravno, živi u Kini. Ova ptica ima glavu i kljun poput našeg europskog zelendura ali ima tijelo i oznake poput češljugara (Carduelis Carduelis). Himalajski i kineski zelendur daju plodne križance kada se pare sa europskim zelendurom. Europski zelendur | Kineski zelendur | Himalajski zelendur
|  |  |  |
Rasprostranjenost zelendura: |
| Europski |  | Kineski
|  | Himalajski |
Raspoznavanje spola:
Mužjak zelendura
| Ženka zelendura |  |  |
Stanište Europskog zelendura:  | Prisutnost cijele godine
|  | Ljetni rasplodni period |  | Zimsko obitavalište |
| Pripremio i uredio: Darko Mičetić
|