Zimovka  -  Pyrrhula pyrrhula

Bullfinch
Gimpel order Dompfaff
Ciuffolotto
Camachuelo
Bouvreuil pivoine

Stručna klasifikcija :  Porodica :  FringillidaeZs (Zebe)j

                                       Rod         :  Pyrrhula 

                                       Vrsta       : Pyrrhula pyrrhula

Hrvatski regionalni nazivi: Kimplin, zimovka, gimpla, zimnica.

Osnovna obilježja:

Jasan i sjajan crveni predio prsa kod muzjaka zimovke odskace od uobocajenih sivih boja zimskih dana, ali njihova prirodna navika unistavanja mladih pupova voćaka i ostalog rasklinja svrstava ih u skupinu manje popularnih ptica. Zimovke su velike ptice, velicine   14,5 – 16 cm, vece su od vecine zeba, osebujne i prepoznavajuce obojenosti perja sto se posebno ocituje kod muskih primjeraka. Kod ženskih primjeraka prevladava se veća smeđa obojenost od mužjaka, te nedostatak crvene boje na prsima. Prilično je skrovita ptica, a prisutnost odaje jedino prodornim, dubokim zviždukom "dju", koji je i osnova tihog, škriputavog, često trosložnog zviždukavog pjeva.

Prehrana:

 Odrasli se hrane sjemenjem mesnatog voća i biljaka, pupoljcima i mladim izbojcima, dok mlade ptice roditelji hrane beskralježnjacima sto je vrlo važno u tom razdoblju. Hranu pronalaze u šumama, guštarama, ponekad ih se pronalazi i u voćnjacima u kasnu jesen ili rano proljeće. Najčešće izdvoje sjemenje iz voćaka i raznog bilja, budući da zbog oblika kljuna samo velji sjemenke mogu skupljati sa tla.

 Zimovke se naročito hrane mladim pupoljcima  i sjemenjem, posebno u proljeće kada se hrane mladim pupoljcima vocaka i ostalog rasklinja. Skačući po vrhovima grana polako ljuste kljunom vanjske opne mladog pupoljka dok ne dođu do mekanog jestivog dijela te ga pohlepno jedu. U  bjelogoricnim šumama zimovke se hrane sjemenjem breze, jasena te ostalog bjelogoričnog drveća, te im je to glavna hrana dok stabla ne propupaju.

Razmnožavanje:

  Zimovke grade gnijezdo sakupljajući razne grančice jele i smerke, grančice obložene mahovinom i lišajevima, razne suhe travke, te iz navedenog materijala saviju gijezdo. Gnijezdo je u većini slučajeva vrlo blizu tla, jedva metar ili dva od tla u grmlju, živici, niskom raslinju ili niskim granama jele ili smreke. U sezoni razmnožavanja par ponekad napravi do tei legla, u koje ženka snese  4 – 5 jajapo leglu. Sezona razmnožavanja traje od ranog svibnja do sredine srpnja. Nakon 13 -15 dana izlegu se mlade ptice i roditelji ih hrane insektima i sjemenjem. Mužjek zimovke hrani ženku dok ona lezi na gnijezdu, a kasnije kada mladi ojačaju oba roditelja nastavljaju hraniti mlade ptice.

Ponašanje:

 
 Zimovke se mogu vidjeti tijekom cijele godin u paru ili u formiranim malim obiteljskim jatima. U proljeće također često formiraju jata do najčešće 50-tak jedinki. Zimovke su plahe i skrovite ptice koje  koje se uglavnom drže crnogoričnih šuma i i šuma uopce. Jako ih rijetko susrećemo na tlu upravo radi njihove prehrane u kojoj su većinom zastupljeni mladi pupovi stabala i voćaka.

Zbog svoje prehrane često nanose velike štete u voćnjacima hraneći se mladim pupovima voćaka, te su zbog toga neželjen gost svakog voćara, a nerijetko znaju unistit  i cijeli urod na nekom području. Ovaj je problem posebno izražen u jugo-istočnoj Engleskoj, dok kod nas jos nisam čuo da postoji takav problem.                                                                                                                          

Seoba:

  Većina populacije zimovki migrira tijekom godine. Zimi pojedina populacija seli unutar područja razmnožavanja, ponajvise se toodnosi na parove koji su na velikim visinama, te se spustaju u nizine kako bi lakse prebrodili zimu i lakse nasli hranu tijekom zimskih mjeseci. Većina populacija seli unutar manjih ili srednjih udaljenosti, izuzev populaciju zimovki koja izgleda iz Rusije koja tijekom selidbe prevaljuje velike udaljenosti. Godišnje migracije populacije zimovki nisu ustaljene, te se razlikuju od godine do godine.

P.p. rosacea		P.p. griseiventris

Raspoznavanje spola:

Mužjak zimovke		Ženka  zimovke

 

 

 

Rasprostranjenost:

Populaciju zimovki nalazimo diljem cijele Europe i Azije, od Britanije do Japana i to naročito u crnogoričnoj i mješanoj šumi, dok samo u Engleskoj i Japanu ponajvise obitavaju u šumama bijelogorice i kultiviziranim  obradivim površinama.

	Prisutnost cijele godine
	Ljetni rasplodni period
	Zimsko obitavaliste
	Prolazna obitavalista

Pripremio i uredio: Darko Mičetić